Dragim planinarkama, članicama Planinarskog saveza Herceg-Bosne, čestitamo Dan žena!

I sama žena, znam da se ne zadovoljavamo samo čestitkom, pa uz nju dodajemo i par zanimljivih činjenica o ženama u planini. Predstavljamo, naime, sedam inspirativnih žena, koje su stajale na najvišim vrhovima.

U drugom dijelu prisjećamo se prve Hrvatice planinarke i alpinistice.

Ove žene velika su inspiracija svima koji teže doseći ono što se čini nedostižnim.

Predstavljamo vam planinarke koje su osvajale vrhove svijeta kao prve u ‘kategoriji’ ljepšeg spola.

Wanda Rutkiewicz

Zašto? Prva žena koja se uspela na drugi najviši svjetski vrh, K2, bez dodatnog kisika.

Ova Poljakinja se na najviši svjetski vrh, Mount Everest, prvi put popela 1978. Bila je prva Europljanka koja je izvela taj pothvat. Osam godina kasnije uslijedio je uspjeh po kojem je postala najpoznatija – uspon na drugi najviši svjetski vrh, po mnogome opasniji od Mount Everesta – K2. Da bi njen uspjeh bio veći, učinila je to bez zaliha kisika. Nažalost, pri spuštanju poginuli su njeni supenjači, Lilliane i Maurice Barrard. Tog ljeta na K2 je poginulo 13 ljudi.

Wanda Rutkiewicz (foto: Seweryn Bidziński / Wikimedia commons)

Nažalost, ovakva sudbina ipak je i nju sustigla. Godine 1992. tada 49-godišnja planinarka posljednji je put viđena živa na Kangchenjungi. Meksički planinar Carlos Carsolio zadnji je razgovarao s njom. Nije je uspio uvjeriti da se vrati iz zaklona na sjeverozapadnoj strani planine, iako je bila vrlo slaba. Do danas se ne zna je li se uspela na treći najviši svjetski vrh. Tijelo joj nikad nije pronađeno.

Edurne Pasaban

Zašto? Prva žena koja se uspela na svih 14 osamtisućnjaka.

Ova Baskijka 2010. je ušla u povijest postavši prva žena koja je ispenjala sve vrhove svijeta više od 8000 metara. Penjala ih je devet godina, a prvi joj je uspon bio na Mount Everest.

Do tog naslova nije došla jednostavno. Naime, netom prije njenog posljednjeg uspona, korejska planinarka Oh Eun-sun objavila je da je ispenjala svoj posljednji osamtisućnjak – Kangchenjungu. No, Pasaban je u razgovoru sa Šerpama koji su penjali s Korejkom doznala da nije ispenjala skroz do vrha. Južnokorejska penjačka federacija je dala Pasaban za pravo nakon što je promotrila dokaze pa je naposljetku i Oh priznala da je stala nešto prije vrha zbog loših vremenskih prilika.

Junko Tabei

Zašto? Prva žena na najvišem svjetskom vrhu i prva žena koja se popela na najviše vrhove svih kontinenata.

Japanska planinarka Junko Tabei početkom 70-ih je godina 20. stoljeća postala priznata i poznata planinarka u svojoj zemlji. Prije toga mnogi njeni kolege odbijali su penjati s njom, a neki su tvrdili i da se penjanjem bavi samo da bi pronašla supruga. Koliko su se prevarili dokazala im je u nekoliko navrata, a osobito 1975. godine. Nakon dugog treninga, uputila se s ekspedicijom putem Edmunda Hillarya i Tenzinga Norgaya. Dok su kampirali na 6300 metara zatrpala ih je lavina. Tabei je bila u nesvijesti šest minuta, dok je Šerpa nije iskopao. Dvanaest dana kasnije, stajala je na vrhu svijeta.

Junko Tabei (foto: Jaan Künnap / Wikimedia commons)

Tabei je 17 godina kasnije postala i prva žena koja se popela na najviše vrhove svih sedam kontinenata. Preminula je 2016. u 78. godini.

Gerlinde Kaltenbrunner

Zašto? Prva žena koja se uspela na svih 14 osamtisućnjaka bez dodatnog kisika i pomagača Šerpi.

Austrijska planinarka s 32 je godine već ispenjala četiri osamtisućnjaka. Tada je odlučila da će postati profesionalka i planinarenju se posvetiti puno radno vrijeme. Postala je prva žena koja je uspjela svih 14 svjetskih vrhova viših od 8000 metara bez pomoći dodatnog kisika, a druga žena koja je to uopće uspjela. National Geographic joj je 2012. godine dodijelio prestižnu nagradu za istraživača godine.

Lhakpa Sherpa

Zašto? Žena koja se najviše puta popela na najviši svjetski vrh.

Lhakpa Sherpa popela se na Mount Everest sedam puta, više od ijedne planinarke u svijetu. Prvi se put popela 2000. godine kao prva Nepalka koja je to učinila i preživjela. Zanimljivo, 2003. se na vrh uspela s bratom i sestrom, 15-godišnjakinjom. Njena sestra postala je najmlađa osoba koja se popela na Mount Everest.

Catherine Monique Suzanne Destivelle

Zašto? Prva žena koja se sama uspela na sjevernu stranu Eigera.

S 32 godine ova Francuskinja sama se uspela na zloglasnu sjevernu stranu ove alpske planine. Zimi. Za ovaj izuzetno težak pothvat trebalo joj je 17 sati. Već sa 17 godina, Destivelle je već ispela mnogo visokih i teških vrhova viših od 3500 metara. Godine 1992. postala je prva žena koja se popela sjevernom stranom Eigera, na kojem je do danas poginulo više od 60 alpinista.

Sjeverna strana Eigera (foto: Terra3 / Wikimedia commons)

Lydia Bradey

Zašto? Prva žena koja se uspela na Mount Everest bez dodatnog kisika.

Novozelandska penjačica se 1988. godine kao prva žena bez dodatnog kisika popela na najviši svjetski vrh. Uspon je bio kontroverzan – nije imala dozvolu za njega pa joj je prijetila 10-godišnja zabrana nepalskih vlasti. Zato je rekla da se nije popela do vrha, no to je kasnije porekla. Dosad se popela na Mount Everest četiri puta.

Prva hrvatska alpinistica i planinarka

Pripadala je najuglednijim sudionicima Hrvatskog narodnog preporoda, piše Povijest.hr.

Književnica, pedagoginja i prva hrvatska alpinistica Dragojla Jarnević rodila se u Karlovcu 4. siječnja 1812. godine.

Kao odgojiteljica radila je na plemićkim dvorovima u Grazu, Trstu i Veneciji, a vrativši se u Karlovac osnovala je prvu privatnu djevojačku školu (1840.). Potom je podučavala djecu oba spola u vlastitu domu. Posebice je poticala svijest o potrebi boljeg obrazovanja djevojčica.

Pisala je o ženskoj perspektivi hrvatske povijesti

Kao književnica isprva je pisala na njemačkom jeziku, a nakon upoznavanja s ilirskom idejom počinje pisati na hrvatskom, objavljujući u Danici domoljubne i ljubavne pjesme.

Objavila je knjigu pripovijesti Domorodne poviesti (1843.), pisanih u duhu hrvatske hajdučko-turske novelistike, njezin roman Dva pira, objavljen u nastavcima 1864.,  pripada među začetnike hrvatskog romana. Bavila se i pedagoškim radom, pisala je članke o odgoju mladih, a u rukopisu je ostavila tekst Moje učiteljevanje.

Osobito je vrijedan dnevnik koji je ostavila iza sebe (pisan između 1833. i 1847.), a koji opisuje žensku perspektivu hrvatske povijesti 19. stoljeća.

Zapis je djelomično objavljen 1958. godine pod naslovom Život jedne žene,a integralno tek 2000. kao Dnevnik. Pripadala je najuglednijim sudionicima hrvatskog narodnog preporoda pa je na glasovitom letku Muževi ilirske dobe među preporodnim velikanima otisnut i njezin lik.

Prva planinarka i alpinistica

Dragojla Jarnević bila je među začetnicima planinarstva i alpinizma u doba ilirskog preporoda, pa se smatra prvom hrvatskom planinarkom i alpinisticom.

Kao prva žena popela se na Okić, kod Samobora, s južne strmije strane.  U to vrijeme bio je to velik poduhvat jer nije bilo alpinističke opreme pa se morala penjati bosa po stijenama. Staza njezinog uspona danas je označena kao Dragojlina staza.

Dragojla Jarnević preminula je 1875. godine u rodnom Karlovcu.