Održani Dani Cincara 2022. i obilježeno 130 godina planinarstva u Bosni i Hercegovini

Protekli vikend su održani Dani Cincara na Krug planini u organizaciji PD Cincar, tim povodom  je obilježena 130 godišnjica oraniziranog planinarstva u Bosni i Hercegovini . U petak 23.09. počelo je okupljanje planinara kod planinarskog doma na Kruzima, da bi subota bila udarni termin za uspon na 2006 m visoki Cincar.  Par stotina planinara, biciklista i ljubitelja prirode uživali su na otvorenom prostoru planine s koje se pruža nezaboravan pogled na prostranstva od Bosne prema sjeveru, jugoistočno prema Hercegovini, pa do Dalmacije. Tik ispred ispriječio se Malovan, lijevo se uzvisio Vitorog, pa Golija, na drugu stranu se protegla Vranica, pa Raduša, u daljini Bjelašnica, pa Prenj, Čvrsnica i Vran, a južno Biokovo, pa Kamešnica naslonjena na Dinaru. Ispod nas široka i duga visoravan već obojena jesenjim šarama, jer zakoračilo se u prvi dan jeseni.

Poljem njiskaju divlji konji kao da hoće dati do znanja da njihova je teritorija. Par stotina ovih plemenitih živih bića krasi dio neba ispod livanjske ljepotice.

Popodnevni sati su bili predviđeni za upoznavanje, druženje, razmjenu iskustava, a glazbeni program bio je uživo. Lagana štiva domaće glazbene scene uz zvuke gitare uveseljavala su nas do kasno u noć.

Početak večeri predviđen je bio za obilježavanje jubileja povodom 130 godina planinarstva u BiH. U svečanom dijelu večeri obratio se predsjednik Planinarskog saveza Herceg-Bosne Ante Vukadin, pozdravio sve nazočne, ukazao na povijesni kontekst planinarstva u BiH, značaj, ulogu i mjesto Planinarskog saveza HB i njenih članica, te zaželio ugodan nastavak večeri.

U nastavku je promovirana monografija PS HB „Kad čovjek postane planina“, te istoimeni film autora Željke Zlojo-Martinović i Miroslava Blaža. Autori su u svom izlaganju spomenuli da knjiga sadrži povijesni, dokumentarni, te autorski dio. Iako je težište promocije bila povijesti duga 130 godina, bez dokumentarnog dijela u kojemu su sadržani podaci o radu Saveza i članica ne bi se vidjela cjelina vremena u kojemu danas živimo. Autori su posebno ponosni na autorski dio na koji su se osvrnuli i pokušali dati odgovore na pitanja današnjeg čovjeka pritisnutim visoko tehnološkim vremenima i trendovima koje sobom nosi novo doba.

Povijest planinarstva u BiH nemoguće je izdvojiti iz povijesti hrvatskog planinarstva. Riječ je o svojevremenom kontinuitetu u kojemu se jedno s drugim preklapa, nadopunjava, utječe, spaja, jer se radi o jedinstvenom tkivu.

U Zagrebu je 1874. utemeljeno Hrvatsko planinarsko društvo (HPD), prvo planinarsko društvo u Hrvata. Prethodio mu je „trojni sastanak“ u Ogulinu u ljeto iste godine, na kojemu su se našli poznati austrijski planinar, profesor matematike na sveučilištu u Grazu dr. Johannes Frischauf (1837. –  924.), književnik Bude Budisavljević (1843. – 1919.), koji je radio u Ogulinu kao mladi upravni činovnik, a  kasnije veliki lički župan, te Vladimir Mažuranić (1845. – 1928.), sin bana Ivana Mažuranića i otac hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić (1874. – 1938.), kasnije poznati povjesničar i predsjednik HAZU-a.

Priča o planinarstvu u Bosni i Hercegovini počinje 21. rujna 1892. u Sarajevu, kada dvadesetak činovnika tadašnje uprave osniva prvu planinarsku organizaciju pod nazivom Bosnischher-hercegovinischer Touristen Verein in Sarajevo (BHTV). Prvi predsjednik bio je Lothar von Berks, plemeniti vitez Malteškog reda, potpredsjednik barun Franjo Mollinary, a tajnik Ludwig Pereira.

BHTV je koncem 19. stoljeća sagradio kuću na Trebeviću, 1909. na Jahorini i 1910. sklonište na Dobroj vodi, te organizirao izlete, markirao staze i tiskao planinarsku kartu okolice Sarajeva. U to vrijeme planinarenje je bilo rezervirano samo za strance, uglavnom visoke činovnike koji su odlazili na jednodnevne izlete u planine. Domaći ljudi u svakodnevnoj borbi sa životnim nedaćama nisu vidjeli smisao u tome. Koncem 19. stoljeća u tom društvu su prevladali domaći ljudi i hrvatski kao službeni jezik, a promijenjeno je čak i ime u Bosanskohercegovački turistički klub.

Danas je godina osnutka BHTV-a uklopljena u grb sva tri nacionalna saveza u BiH, kao i grb Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine (PS BiH).

Danas Planinarski savez HB ima 39 članica, 27 novoizgrađenih planinarskih objekata, te okuplja preko dvije i pol tisuće planinara.

Kao i u prethodnih 130 godina i naša vremena su itekako turbulentna  i burna, nose nove izazove i krize. Gledajući na Cincaru veliki broj mladih ljudi okupljenih oko vatre nakon uspona na vjetroviti vrh, vidljivi su plodovi rada prethodnih generacija. Posijano sjeme entuzijazma i nesebičnog rada starijih generacija planinara se Itekako vidi na nasmijanim licima cyber generacije. Došli su jer su se osjetili pozvanima, a planina ih uči da su ljudi početak i kraj svega. Zato vjerujemo da će ona vatra uz pjesmu i radost na planini iskovati neke nove i bolje generacije.

Sve pohvale domaćinima na organizaciji i gostoprimstvu.

Posebno hvala Vladi HBŽ na čelu sa gos. Ivanom Vukadinom i Vladi HNŽ na čelu sa gos. Nevenkom Hercegom  na svesrdnoj pomoći oko organizacije ovog jubileja.