PD “TIM” Busovača organizira hodnju stazom od Nikole Tavelića do Anđela Zvizdovića
PD Cincar Livno: Dogovorena suradnja sa Šumarijom Glamoč
21. May 2019.
UP “Raduša”: “Dani Vranice 2019. – Ljubo Barnjak” 15. i 16. lipnja
22. May 2019.
U čast blaženog fra Anđela Zvizdovića, u subotu, 25.5.2019.godine, na Kaštelima, na planini Zahor, bit će služena sveta misa.
Tim povodom PD “TIM” Busovača organizira hodnju stazom od Nikole Tavelića do Anđela Zvizdovića.
Od 8:00 do 8:30 predviđeno je okupljanje ispred Crkve Sv. Nikole Tavelića na Čepu u Kaćunima.
U 8:30 predviđen je polazak ispred Crkve Sv. Nikole Tavelića do Kaštela na planini Zahor.
Tura nije zahtjevna – srednje lagana – a potrebno vrijeme je cca 2 sata u jednom pravcu.
Planirani dolazak na Kaštele na planini Zahor je oko 10:30 sati.
Povratak s planine Zahor je planiran oko 13:00 sati.
Vodu i hranu je potrebno ponijeti sa sobom prema svojim potrebama.
Oprema – standardna planinarska prilagođena vremenskim uvjetima.
Hodate na osobnu odgovornost.
Svi ste dobro došli.
Planinarski pozdrav – Vedro!
O KAŠTELIMA NA PLANINI ZAHOR
Na obroncima planine Zahor, na tromeđi općina Busovače, Kiseljaka i Fojnice, iznad mjesta Milodraž, nalaze se tragovi starog grada Kaštela, koji se u povijesnim dokumentima spominje u XV. stoljeću, a nalazi se na nadmorskoj visini od 1158m. Ova tvrđava, pored Kozograda, se nalazi na najvećoj nadmorskoj visini od svih starih gradova u Bosni. Ono što se danas može vidjeti, stari grad Kaštel predstavljaju, u stvari, tri veće pećine, koje se nalaze duboko u stjenovitom dijelu planine Zahor. Pećine, odnosno njihovi otvori su većeg obima, tako da je moguće da u jedan otvor stane od 40 do 50 ljudi. Dva ulaza u dvije pećine nalaze se jedan pored drugog, a iznad njih, na nepristupačnom terenu, nalazi se treća pećina, do koje se mogu popeti samo oni vještiji i najhrabriji posjetioci, uglavnom planinari, koji, često puta, za penjanje do pećine koriste užad.
Pošto je na prvoj pećini, prema kanjonu rijeke Kozice, ulaz u pećinu bio dosta velik, taj ulaz je kasnije zazidan i u zidu su ostavljena samo vrata i manji prozor iznad njih.
Pristup Kaštelima je dosta težak, a od kanjona rijeke Kozice nije nikako moguć, pošto je stijena vrlo strma i dosta visoka.
Oko Kaštela postoje mnoge priče i legende. Stanovnici iz okolnih sela pričaju da se u kamenu nalazila velika željezna alka za koju su, navodno, vezani brodovi, da je more bilo čitavom kotlinom rijeke Kozice i dalje u dolinama rijeke Bosne i Lašve. Ukoliko je zaista postojala željezna alka, a izgleda da jeste, onda je ona, sa sigurnošću se može tvrditi, služila za penjanje do pećine, a ne za vezanje brodova.
Do sredine prošlog stoljeća, mještani pričaju, da nitko nije smio ulaziti u pećine, jer su, navodno, u njima živjeli duhovi i druge nemani. Prema predanju, u vrijeme dolaska Turaka u Bosnu, u pećinama su se skrivali fratri na čelu sa fra Anđeom Zvizdovićem, odakle je on sišao u Milodraževo polje da primi, kao predstavnik bosanskih franjevaca, 1463. godine, od Sultana Muhameda II. povelju zvanu Ahdnama o vjerskim slobodama i određenim pravima za svoju braću, pod spomenutim malim hatišerifom, misli se na Ahdemu.
Na zazidanoj strani ulaza u prvu pećinu na Kaštelima nalaze se tragovi od ostataka tri drvene grede. Pošto je otvor pećine dosta visok, vjerojatno je pećina gredama bila podijeljena na sprat ili je gornji dio pećine služio kao palača za spavanje.
Zid pećine je od kamena krečnjaka. Vezivan je čvrstim krečnim malterom, pa se sa dosta sigurnosti može tvrditi da je potiče, vjerojatno, negdje između XII. i XV. stoljeća.
Ukoliko je legenda istinita da su u tim pećinama skrivali se bosanski fratri za vrijeme Turaka, onda je pretpostaviti da od tog vremena potiče i zid kojim je zazidan otvor jedne od pećina.
Da li su pećine korištene i prije kao stanište, o tome se, za sada, ne može dati sud bez detaljnijeg arheološkog ispitivanja ovog prostora.